Koronavirus je utjecao na brojne industrije i promijenio ekonomsku sliku cijelog svijeta. Neke grane prošle su lošije kao primjerice nesretni ugostitelji koji su u trenutcima očaja planirali i otvoriti kafiće iz protesta, dok su neke prošle relativno netaknuto, kao što su neke esencijalne djelatnosti. Naravno, uz gubitke koji su uzrokovani generalno lošijom financijskom situacijom cijele populacije u prosjeku. U današnjem članku analiziramo kako je FMCG industrija preživjela (i preživljava) korona-krizu i koji su pobjednici i gubitnici.

Rast na različitim tržištima

Ne može se reći da FMCG sektor nije osjetio posljedice, posebice tijekom ljeta kad se očekivala povećana prodaja, ali te posljedice su u usporedbi s ostalim sektorima bile neznatne. Štoviše, na različitim tržištima, FMCG je čak doživio i porast. U Južnoj Americi, kupci su potrošili 11 milijardi više na FMCG, a lockdown je potaknuo rast e-kupovine koja je porasla za čak 4% što je porast koji se nije očekivao do sredine 2023. godine. U Kini je broj kupaca porastao kod 19 od 22 najvećih kompanija, za ukupno 82 milijuna kupaca.

U oba slučaja, e-kupovina je potaknula rast jer se sve više kupaca okrenulo online kanalima. To je ujedno dovelo i do povećanja tržišta u manjim gradovima kojima su pojedini proizvodi postali dostupniji. A Hrvatska? I domaće FMCG tržište unatoč slabijoj turističkoj sezoni doživjelo je porast – od 1,6%.

Pobjednici i gubitnici

Međutim, pogrešno je promatrati tržište robe široke potrošnje kao jedinstveno, s obzirom na to da su pojedine kategorije ostvarile znatno veće uspjehe, dok su neke ipak bile u padu karakterističnom za druga tržišta.

Kao prvo, trgovačke robne marke izašle su kao pobjednik s porastom od 7% od početka godine, dok brendovi rastu za neznatnih 0,3%. Ipak, tih 7% dolazi uglavnom iz prehrane, dok su u neprehrani slični trendovi između brendova i trgovačkih robnih marki. Iako je došlo do blagog pada u prodaji prehrambenih artikala, više cijene ipak su dovele do rasta od 2,7% na godišnjoj razini, dok neprehrana raste za 2,4% unatoč znatno manjem povećanju cijena.

Prehrana

Što se prehrane tiče, s obzirom na porast pripremanja namirnica kod kuće, porast ostvaruju namirnice poput mesa, mliječnih proizvoda ili  pripomoći za pečenje kolača (čak 34%!). Još jedan trend kod hrane je i gomilanje zaliha, što je dovelo do porasta konzervirane hrane, brašna, tjestenina i pakiranog kruha, dok su najveći gubitnik u kategoriji prehrane pića – od alkoholnih do sokova. Slatke kategorije uglavnom su u padu, baš kao i sladoled koji jedini ostvaruje pad (-15%) u kategoriji smrznutih proizvoda, očito zbog slabije sezone, ali smrznuta gotova jela, meso i smrznuta tijesta bilježe dvoznamenkaste poraste.

 

Neprehrana

Što se neprehrane tiče unatoč prvotnom gomilanju wc papira, izgleda da ljudi nisu pojačano sjedili na svojim porculanskim prijestoljima pa je u konačnici rast samo 2%. S druge strane, s povećanjem vremena provedenog u stanovima očito smo shvatili u kakvom neredu zapravo živimo pa dvoznamenkasti rast ostvaruju pribor i sredstva za čišćenje. S druge strane, proizvodi za njegu rublja stagniraju, a u padu su sredstva za brijanje (očito se Zoom ne koristi koliko bi mogao…). Blago padaju zubne paste što dovoljno govori o zabrinjavajućoj činjenici da su naše higijenske navike često samo socijalno uvjetovane.

I konačno, iako smo zatvoreni sa svojim partnerima u stanovima prezervativi su u padu od 5%. Izgleda da je odgovor na vječno pitanje ”tko tu koga…” – nitko nikoga, a ni korona-kriza FMCG tržište koje je u konačnici uspjelo ostvariti rast, iako su se možda promijenile kategorije rasta.